Novi hit naslovi: Moramo li se opijati kako bismo se dobro zabavljali?

IAKO se centralna knjižara u Zagrebu, ona u Bogovićevoj, zatvara, nema razloga za paniku – produkcija knjiga ne staje. Dodatno se u priču uključilo proljetno sunce te vlada optimizam. Pronašli smo nekoliko naslova koji bi vam mogli biti vrlo zanimljivi. Dva pripadaju žanru nadnaravnog, a ostali su raznih tema iz područja publicistike.

Budi trijezan na pijanom planetu – Sean Alexander

Kako sad to, da se ne opijamo? Što ćemo, izbrisati iz sjećanja legendarne stihove Charlesa Baudelairea u kojima nas potiče da se opijamo… ma bilo čime? No ovo je vrlo zanimljiva tema jer se čini da se ono što smatramo dobrom zabavom svodi na udisanje alkoholnih para iz vlastita želuca te ispijanje velike količine raznih začinjenih tekućina.

U kojem smo to trenutku zabavu poistovjetili s opijanjem? Sigurno ćemo se složiti da i nije baš zabavno buditi se, u najboljem slučaju, “samo” s mamurlukom i praznim novčanikom. A ipak, svijet nas uvjerava da je opijanje u svim mogućim društvenim situacijama posve normalno; pije se na vjenčanjima, karminama, rođendanima, godišnjim odmorima, prije spoja, poslije prekida, za vrijeme spoja, poslije posla…

Nije pretjerano reći da doista živimo na pijanom planetu. Dobra vijest je da većina (još uvijek) nije zaglibila baš toliko duboko da si ne bi mogla pomoći sama. Komplementarno štivo neka vam bude John Barleycorn, klasik Jacka Londona.

Psihologija gluposti – Jean-Francois Marmion

Nismo isprva namjeravali, no čitajući vlastiti tekst o opijanju asocijacije o gluposti pronašle su put do ovog članka. Glupost je posvuda oko nas – i nikad nije bila toliko vidljiva, neobuzdana, raširena i nepokolebljiva kao danas. Uz to, ona se širi poput virusa.

A tome su u novije doba dodatno pridonijeli internet i sve veća popularnost društvenih mreža: od lažnih vijesti, “alternativnih činjenica” do bizarnih teorija zavjera i ostalih suvremenih manifestacija gluposti koje su tijekom pandemije koronavirusa doživjele svojevrsnu renesansu.

Je li nastupilo zlatno doba gluposti, pita se ugledni francuski psiholog Jean-François Marmion, koji je u svojoj knjizi okupio neke od najbriljantnijih umova i mislioca današnjice – poznate svjetske psihologe, sociologe, filozofe, bihevioralne ekonomiste i pisce – kako bi nam dali odgovor na to i mnoga druga pitanja. Lako se složiti sa zaključkom da su pojedinci povremeno briljantni, ali glupost je ono što puno bolje opisuje ljudski rod u cjelini. Uvjerite se sami u komentarima ispod bilo kojeg Indexovog članka.

Put do vrha: Najneobičnija tajna – Earl Nighingale

Earl Nightingale bio je radijski voditelj, poduzetnik, filozof, marinac i još mnogo toga, a sve čime se bavio bilo je prožeto njegovom strašću prema izvrsnosti i svrhovitom življenju. Audiosnimka njegovog motivacijskog govora pod nazivom Najneobičnija tajna objavljena je 1956. kao prvi snimljeni govor i dobila status “zlatne ploče”.

Njegov tekst Put do vrha prozvan je “programom predsjednika” jer je inspirirao brojne lidere i poslovne ljude koji su njegovu filozofiju primijenili u svom poslovanju. Prvi put u hrvatskom prijevodu donosimo ova dva teksta koji se smatraju klasicima na području osobnog razvoja, a pomogli su brojnim ljudima da negativne misli i uvjerenja zamijene mirnom, pozitivnom i nepokolebljivom usredotočenošću na svoj cilj kako bi se njihova emocionalna, duhovna ili financijska oskudica pretvorila u obilje.

Kreativci – Adam Grant

Uvriježeno je mišljenje da je samo nekim ljudima kreativnost urođena, dok većina ima malo originalnih misli. Neki su ljudi rođeni da budu vođe, a ostali su sljedbenici. Neki ljudi imaju sposobnost da utječu na druge, ali većina u tome ne uspijeva. U Kreativcima Adam Grant, sveučilišni profesor psihologije, vodeći američki autor bestselera razbija sve te pretpostavke.

Pokazuje da svatko može unaprijediti svoju kreativnost. Otkriva kako možemo prepoznati ideje koje su doista originalne i predvidjeti koje će se od njih ostvariti. Govori nam kada da vjerujemo vlastitom osjećaju, a kad se valja osloniti na druge. Pokazuje nam kako možemo postati bolji roditelji njegujući originalnost kod svoje djece i bolji menadžeri potičući različitost mišljenja umjesto konformizma.

Bog koji donosi kraj – Jacqueline Holland

A sada je vrijeme za malo vampirske romantike. Bog koji donosi kraj intrigantan je i očaravajući roman koji nas vodi na višestoljetno putovanje oko svijeta, majstorski pletući slojevitu priču o ljubavi, obitelji, povijesti i mitovima, i ponirući u najskrivenije kutke ljudskog uma.

Spajajući nevjerojatnu prozu s iznimnom napetošću od koje zastaje dah, traga za smislom i besmrtnošću u životu u kojem je sve prolazno, propituje ljudsku prirodu u svoj njezinoj složenosti, postavljajući temeljno pitanje: je li život dar ili prokletstvo? Ako su vam dosadili vampiri koji glume vampire te vas zanima kako bi se na čovjeka odrazilo prokletstvo besmrtnosti, ovo je knjiga za vas.

Naš dio noći – Mariana Enriquez

Otac i sin, Juan i Gaspar, putuju Argentinom od Buenos Airesa do slapova Iguazua, na sjevernoj granici s Brazilom. Otac pokušava zaštititi sina od sudbine koja mu je dodijeljena nakon majčine smrti u nejasnim okolnostima; u nesreći koja možda i nije bila nesreća.

Gaspar je, kao i Juan, predodređen da postane medij u tajnom Redu, kultu što priziva Tamu i u ritualnoj je potrazi za besmrtnošću. No biti medijem mentalno je i tjelesno iznimno iscrpljujuće, a podrazumijeva skoru smrt. Porijeklo Reda, kojim vlada moćna obitelj Gasparove majke, seže stoljećima unatrag, kada je znanje o Tami iz srca Afrike isprva došlo do Engleske, i odande se proširilo sve do Argentine…

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *